LONDONSKO SJEĆANJE NA BERBERA!

VEDAT SPAHOVIĆ

Londonsko sjećanje na Berbera

Velika Britanija, London, Mersad Berber, Umjetnost, Portret, Izložba

Posljednje Berberove radove, lične portrete, historičari umjetnosti upoređuju s umjetničkim djelima velikana evropskog slikarstva [Vedat Spahović]

Izložba umjetničkih djela Mersada Berbera u jednoj od najuglednijih galerija u Londonu okupila je brojne stručnjake, ali i porodicu poznatog slikara.

LONDON – Jedna od najuglednijih londonskih galerija Albemarle osmi put je otvorila svoj prostor umjetničkim djelima Mersada Berbera. Ovo je prva godina priznatog slikara u Albemarleu i Londonu – bez Berbera.

On je, kao svjetski poznati slikar, grafičar, tapiserist, izlagao u toj galeriji 1998, 1999, 2000, 2002, 2005, 2007, 2009. Preminuo je 2012. u 72. godini, u svom domu u Zagrebu.

Izložba u Albemarleu ove godine samo je jedna od stotinu Berberovih svjetskih samostalnih izložbi, počevši od Španije, Italije, Njemačke preko Turske, Indonezije i Egipta do Sjedinjenih Američkih Država i Rusije.

Nosilac je brojnih prestižnih svjetskih te priznanja iz domovine Bosne i Hercegovine, kao i Hrvatske u kojoj je živio od 1992. godine.

Interesantnost i prepoznatljivost Albemarlea je, između ostalog, i bogata klijentela, od koje je i Berber ostvarivao neke od zapamćenih cijena za slike iz različitih ciklusa.

 

Zbog zauzetosti, kako je napisala u poruci jednom od stanovnika Londona našeg porijekla, izvinila se za nedolazak Soraya Khashoggi, bivša supruga milijardera Adnana Khashoggija.

Na ovoj izložbi predstavljeno je Berberovo stvaralaštvo s prepoznatljivim korijenom iz bosanskohercegovačke historije od srednjeg vijeka do 21. stoljeća.

Bila je to i neka vrsta londonskog omaža velikom umjetniku. Najrespektabilnija je bila riječ Edwarda Lucie-Smitha, znanog historičara umjetnosti, kritičara i autora.

Berber, prema riječima Lucie-Smitha, ovim eksponatima aprilskog londonskog sjećanja na umjetnika, njegovu karijeru i neumorni svakodnevni rad, još jednom dokazuje zašto je bio poštovan izvan granica njegovog iskonskog, rodnog prostora.

Tu se, prije svega, radi o elegantnim portretima žene, naslonjenim na renesansne prototipe majstora 16. stoljeća i Venecijanske škole.

Lucie-Smithov posebni osvrt bio je na posljednje što je Berber zaokruživao prije iznenadne smrti, a to su lični portreti za koje drži da su ekstremno dirljivi i dojmljivi.

Smatra da su to posljednji potezi ruke majstora koji je stvarao djela po uzoru na velikane evropskog slikarstva – od Duerera, Rubensa, Rembrandta, a najviše Velasqueza, ali sa do tada neviđenim dodirom savremene senzibilnosti.

Izlagati u Albemarleu mnogo je značilo slikaru [V. Spahović]

Lucie-Smith je, kao dugogodišnji Berberov prijatelj i savremenik, putovao s umjetnikom Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, a bili su zajedno i u Srebrenici, o čemu je on pisao, a Berber posvetio serijal radova, kao najgorem zločinu posljednje ratne balkanske epizode.

Porodična fotografija u Londonu

Na izložbi Mersada Berbera, prvi put bez Berbera u galeriji Albemarle, što su svi označili kao nenadoknadiv gubitak, sagovornici su se živopisno sjećali starih Berberovih ciklusa i besjede koju je s njima dijelio kao umjetnik, ako je trebalo o svakoj slici, historijskim periodima koji su ga inspirirali, burama i porijeklu, ljepoti i nesreći mjesta sa kojeg je dolazio i o kojem je slikao.

Ada Berber je govorila o preranom gubitku supruga Mersada. Veli da su se na poseban način radovali izlaganju u Londonu, a naročito u galeriji Albemarle. Izlagati tu mnogo je značilo Berberu, govorila je, kao i susret s ljudima koji su izvanredno poznavali njegovo slikarstvo.

Također su ih, kaže, uvijek radovali susreti s našim ljudima koji žive u Londonu i Velikoj Britaniji, s kojima su ona i njen muž bili bliski od sarajevskih i zagrebačkih dana. Bilo joj je neizmjerno drago da se s cijelom porodicom baš u Londonu našla na omažu Mersadu.

Upravo je Ada insistirala na zajedničkoj fotografiji porodice Berber u Albemarleu. Bila je zatečena pitanjem je li Mersad možda komentirao svoje posljednje radove, lične portrete, pred njom, vrlo odlučno odbacujući: “Ne, ne!”

Sin Azer komentirao je sličnu izložbu svoga oca prije nekoliko mjeseci u Splitu, rekavši da je zabilježila sjajan odziv i uspjeh. Također je naglasio da, zajedno s bratom Ensarom, gotovo puno radno vrijeme brine o zaostavštini i djelu svoga oca.

(Preuzeto sa portala Al’jazeera sa ličnom dozvoloma autora)

About mirzahasanefendic

Née en Bosnie-Herzégovine, dans la vile de Sarajevo, Mirza hasanefendic eu une brillante carrière d'ingénieur, journaliste, écrivain et merveilleux père de famille...
This entry was posted in Uncategorized. Bookmark the permalink.

Leave a Reply