ZAPIS O UMJETNIKU-SLIKARU MIDHATU JELKIĆU BOSNERU!

MIRZA HASANEFENDIĆ

ZAPIS O UMJETNIKU- SLIKARU MIDHATU JELKIĆU BOSNERU!

Slikarski pojam Veduta (Vedutizam) u moj život je prvi uveo moj dragi profesor Borislav Mihačević, a koji je tako oplemenjavao naše srednjoškolske duše. Sjećam se dobro njegovog pojašnjenja tog slikarskog pravca;  Veduta je riječ talijanskog porijekla i u osnovi znači pogled, vidik i slično. U slikarstvu to je slika u ulju ili grafika koja detaljno prikazuje dio grada ili arhitekturu istog u krajoliku, obogaćene prisutnim ljudskim likovima. Osnovni element tog pravca je perspektiva,kojim se ostvaruje osjećaj prostornosti slike (treća dimenzija) tako da onog koga gleda to umjetničko djelo  vraća u stvarnost neke posjećene ulice ili dijela grada.

Ova vrsta slikarstava, Veduta, ima posebnu vrijednost jer ona ostaje i kao dokumentacija i kao slikarsko umjeće za sadašnje i neke buduće generacije koje dolaze, a koje će imati priliku da se upoznaju sa stvarnim arhitektonskim i umjetničkim dometima prethodnih generacija.

 

U slikarskom ateljeu Midhata Jelkića Bosnera                                                                Najpoznatiji majstori tog pravca u svijetu su bili iz venecijanske škole,  a mi uSarajevu smo imali sreće da i sami imamo vrhunskog umjetnika tog slikarskog pravca; arhitektu i umjetnika slikara Midhata Jelkića Bosnera.

U svojoj bazi Veduta želi izraziti dvije stvari; jednu stvarnu vanjsku sliku sa arhitekturom tog dijela grada i unutarnju sliku tog istog motiva odnosno unutarnje viđenje i izraza duše slikara, kako  on vidi sve to i oplemenjuje na svoj način.

Kažu ljudi skloni umjetnosti, da ako jedan slikar ”ovjekovječi” na platnu bar jednu sliku svog grada onda on na taj način iskazuje svoju ljubav prema rodnom gradu, a Midhat Jelkić Bosner je posvetio skoro cijeli svoj stvaralački opus svom Sarajevu. Već njegovo umjetničko ime Bosner govori o njegovoj ljubavi i privrženosti prema Bosni, a posebno prema rodnom gradu, koji su njegova neiscrpna tema!

Veliki bosanski slikar Mersed Berber je uvijek potencirao na dobrom dijelu svojih slika dvije ikone bosanske umjetnosti; ženu kao simbol ljubavi i konja kao višenamjenskog simbola BiH, a onda je Bosner obogatio ova dva simbola (žena i konj) sa trećim simbolom tako važnim za Bosance, kućom koja nosi u sebi vrijednosti familije, komšiluka, mirne životne luke kojoj se uvijek Bosanac vraća poslije svih oluja i još mnogo toga  drugog……

Bosner je multidisciplinarni slikar, pa svoja djela radi kao ulja na platnu, kombinirane tehnike, grafike i pastele. Ostvario je više samostalnih izložbi, od kojih ćemo napomenuti samo neke; Sarajevo 1983-85, Zagreb 1987, 1994, 1995, Wolesburg 1988, Istanbul 1989, Opatija i Rijeka 1994, Split 1994 ……

U svom stvaralačkom radu Jelkić Bosner je spojio sjećanja i stvarnost, što je teško čak i u ovom slikarskom žanru, a on to radi maestralno i zato su njegove izložbe posjećene , a njegove umjetničke kreacije uljepšavaju mnoge privatne i službene prostore širom svijeta,   pa su mnogi ljudi u svoje nove domove širom svijeta ponijeli njegova djela.

Jelkić ima poseban osjećaj za boje i njihovo nijansiranje koji se kreću unutar toplih odnosa nijansiranja, sa pokojim ”naglim” izlaskom iz okvira sa kontrastom, a koji daje neki poseban ugođaj slici i životnost istoj. Jelkić pravi finu osnovu laganim namazom boja, a onda filigranskim potezima stvara sliku iz koje zrači ljepota, ljubav prema motivu slike, sjećanje sa porukom da se ne zaboravi taj danas ( ne rijetko) izmjenjeni dio grada!

Ljudi često imaju običaj reči, da je Sarajevo raskrsnica Istoka i Zapada, a umjetnik Jelkić je još eksplicitniji, pa kaže, da je za njega tanka granica između Zapada i Istoka Latinska ćuprija.

Na njegovim slikama Latinske ćuprije , ostalo je sjećanje na tu granicu, na taj most, kao dokument od istorijskog značaja iz ranijeg perioda jer je današnja arhitektura mosta drugačija nego ona iz našeg djetinjstva.

Na obje slike Latinske ćuprije dominiraju tople nijanse smeđe boje, koje on tako senzibilno izvlači iz baze i koji povremeno ”prekida” pastelnim tonovima, a koji zrače toplotom i ljbavi prema tom krajoliku voljenog grada.

Gledajući sliku sa pogledom uzvodno, vidimo kako je slikar sa jakim kontrastom naglasio prisustvo osoba na mostu u jednoj svečanoj i vrlo otmjenoj odjeći, a pogotovo dame. U tom slikarskom savršenstvu boja i likova, ja, lično, vidim višestruko dimenziju i neku, meni posebno dragu, poruku. Na toj slici, ja vidim nešto drugačiju priču o mom gradu, jer jelkićeva slika govori o jednoj otmenosti Sarajki i Sarajlija, kada su ljudi držali do otmenog odjevanja, kulturnog ponašanja, dostojanstvenog odnosa i nije ”ono” Sarajevo bilo samo ulični ”šatro” žargon i sitni jalijašluk, nego je imalo i svoje balove, pozorišta,  svoju otmenu garderobu, svoje dame i gospodu,  ….a što se vrlo malo spominje kada se piše o starom Sarajevu.

Jelkićeva slika Latinske ćuprije, gledana nizvodo, rađena u sličnoj dominaciji nijansi smeđih boja, ipak kao da ima nešto proraočansko u sebi, jer i pored divne arhitekture krajolika, u dubini slike gore lijevo se pojavljuje  neboder, koji kao da najavljuje sablasnu prijetnju ”betonskih monstruma” koji će uništavati grad narednih godina, a što se još više intenzifiralo u današnje doba, opštom betonizacijom lijeve (tzv. Memli) strane Miljacke!

Pažljivom promatraču slika, neće sigurno promaći, neka diskretna izmaglica koja se vidi u dubini slike i koja ka da nosi neku simboliku za sam grad Sarajevo!

U zadnje vrijeme umjetnik živi na relaciji Zagreb-Sarajevo, voleći oba grada, pa pored sarajevskih motiva,   slika i zagrebačke motive, a jedan od tih radova je predstavljan i u ovoj maloj retrospektivi djela ovog maestralnog slikara.

Stvaralački opus slikara Midhata Jelkić Bosnera je, sa umjetničke strane, impresivan pa su njegovi radovi cijenjeni i od stručnjaka i od običnih ljubitelja umjetnosti, koji su u posjedu njegovih likovnih kreacija!

Poslije ovog opisa  lika i djela ovog vrsnog umjetnika, mala retropspektiva njegovih djela je najbolja potvrda gore napisanog, a ujedno i prilika čitaocima da se sami odrede prema ovom likovnom stvaralačkom opusu!

 

 

 

Juli 2014 napisao Mirza Hasanefendić

About mirzahasanefendic

Née en Bosnie-Herzégovine, dans la vile de Sarajevo, Mirza hasanefendic eu une brillante carrière d'ingénieur, journaliste, écrivain et merveilleux père de famille...
This entry was posted in Uncategorized. Bookmark the permalink.

Leave a Reply