CRUISE SHIP INDUSTRY….!

piše  LJUBO PAVLOVIĆ

”PUTOVANJA”

CRUISE SHIP INDUSTRY….

Ovu priču ili reportažu napisao sam za Magazin “Dani”prije nekoliko godina.Za sve one koji imaju solidno iskustvo sa ovim vidom turizma, biće drago da osvježe svoja sjećanja.Takvih ima mnogo ,pogoto onih koji borave i žive na zapadu.Moja posebna želja bila je da čitaoci u BiH ,naročito moji prijatelji  kojima to nije pristupačno iz više razloga,steknu nešto bolji uvid u ovu blještavu industriju u kojoj ima nedovoljno onih priča “iznutra”.Tekst posebno posvećujem ,bolesnim,starim i iznemoglim osobama da “kroz moje oči i pisanje” obidju svijet bar na papiru.

Tekst objavljen u magazinu Dani prilagodjen za Blog Mirze Hasanefendića!

Ostrvo Granada- Karibi

Svakog dana na ulicama Sarajeva i drugih BH gradova, ispred turističkih agencija sve je više reklama  koje nas pozivaju na kruženje turističkikim brodovima po Mediteranu i drugim egzotičnim svjetskim destinacijama. Pune kolora doimaju se veličanstveno,a  ipak nekako daleko i nerazumljivo jer malo znamo o svemu tome, pogotovo o detaljima.Nedostaju  bliže i jasnije informacije. Proteklog mjeseca na nekim portalima objavljena je informacija o poslu na prekookeanskim turističkim brodovima i riječnim kruzerima.Poslu koji je težak i naporan, ali donosi dobru zaradu i nova iskustva, kako kažu.Imam veliko zadovoljstvo i mogućnost da kroz vlastito iskustvo kažem nešto više u ulozi nezavisnog analitičara  o kvalitetu putovanja i paket aranžmanima,kao i mogućnostima  zapošljavanja sa pojašnjenjima koliko to prostor dozvoljava.

Smatra se da 20-tak najvećih brodskih putničkih kompanija raspolaže sa nekoliko stotina najmodernijih turističkih brodova kapaciteta od par stotina do 4.000 putnika, plus crew members, odnosno radnici koji obavljaju pomorske i hotelske poslove, tako da je ukupan kapacitet ovih brodova između pet i šest hiljada.

Turistički brod ili kruzer ustvari je ploveći hotel. Kako dočarati veličinu ovih „grdosija“? Uzeću za primjer dubrovački Stradun sa okolinom. Zamislite da taj veliki prostor plovi, živi i radi. Možda ovaj primjer nije najbolji, ali dočarava grandioznu veličinu savremenih kruzera. Imaju 10, 15 i više etaža, a trebaju biti nešto kraći od  300 metara, što je kao tri terena ,stadiona FK Željezničar, jer moraju „pasovati“ u komore Panamskog kanala. To je u današnje vrijeme najprometniji brodski put koji krati distance između kontinenata.Brodovi koji su odredjeni za direktne ture bez prolaska kroz morske kanale mogu biti i duži i širi. Ranije se prostor na brodovima dobijao povećanjem njegove dužine, no danas se u cilju smještaja što većeg broja putnika dodaju nove etaže sa sportskim poligonima, a neki čak imaju i vještačke stijene za penjanje. Među graditeljima vlada poticajna konkurencija kako u tehnološkom unapređenju, tako i luksuznom opremanju ovih savremenih brodova.

Plovidba više nije samo linijska, od grada do grada, ili  za prelazak okeana, nego  turistička i traje mnogo kraće. I upravo tu je suština Cruise industrije: Dođi, vidi i provedi se; Uživaj u luksuzu i čistom zraku; Zaboravi gradsku vrevu; Opusti se uz najukusniju hranu i dobru zabavu; Budi svoj i osjećaj se dobro i zdravo; Naredni put izaberi neki drugi kraj svijeta i opet plovi; Novo more i luke, muzeji i spomenici. Ovo su samo neki od slogana Escape Completly, Easy Relax, Free Style,Feel Good itd.

Itinereri i koncentracija , kojima se kreću kruzeri, ovise o atraktivnim destinacijama koje obiluju istorijskim i prirodnim ljepotama, stabilnom vremenu i mnogim drugim faktorima. Ovo se odnosi na najpopularnija sezonska i turistička, morem uvezana odredišta. Bitno je istaći da godišnja doba najviše utiču na planiranje putovanja, kako za kompanije tako i za putnike. Početak mjeseca aprila i kraj septembra za ovu vrstu turizma veoma je bitan jer tada počinje tzv. repozicija kruzera od sjevera prema jugu i obrnuto. Dug je put od nekoliko sedmica, ali i zgodna prilika za putnike koji žele dužu i interesantniju geografsku turu npr.Aljaska – Čile i sl. Posebno impresivan događaj tokom repozicije je pogled sa kopna, kada beskrajno plavetnilo mora prekrije noć,na pučini se vidi konvoj brodova koji svijtle u punom sjaju stvarajući nestvaran prizor.Drže se zajedno na malom rastojanju,za svaki slučaj,kao što rekoh; put je dug.

Samo mali broj relacija  u ponudi je velikih kompanija tokom cijele godine. Među njima su Karibi i Pacifik sa Tahitijem gdje temperature u toku godine variraju samo par stepeni i  iznose od 28-35. Područje Mediterana kao interesantna i atraktivna destinacja radi i u podsezoni ,ali sa nešto smanjenim kapacitetom.

Suština ove industrije je brza izmjena putnika, da bi što više ljudi putovalo i stvorile se navike obilaska svijeta na ovaj atraktivan način.I naravno, da bi se što veći novac obrtao i ostvarila realna zarada.Većina tura u sezonskom rasporedu traje od 7-15 dana.One duže odnose se na specijalna putovanja oko svijeta,neke pacifičke realcije ili zakupljene i ugovorene varijante.

Ovaj uhodani promet je kao željeznički ili avionski, sa tačno utvrđenim vremenom polaska i pristanka. Odstupanja su mala i zanemarljiva. Tome doprinosi činjenica da se radi o najsavremenijim plovilima sa 24-satnim satelitskim i komunikacijskim praćenjem uz najosposobljenije pomorce i radnike. Zapravo, radi se o velikom „gradu“ sa restoranima, internet i drugim kafeima, barovima, bazenima, džakuzijima, kockarnicama, diskotekama, sportskim poligonima, golf terenima, pozorišno-kazališnim scenama, medicinskim objektima, salonima ljepote, fitnes centrima, igraonicama za djecu uz stručni nadzor… I da ne zaboravim bioskopima. U jednom sam gledao „Perfect Storm“. Igrom slučaja vani je bila solidna oluja. Ali, to je sitnica za ove nove monstrume, kako  ih zovem od milja. Oni plove tamo gdje je sve ispitano i sigurno. Ništa se ne prepušta slučajnosti, dakle po koridoru koji je utvrđen i etabliran.Jake oluje  posebno ne utiču na brodove,oni su gradjeni da izdrže i one najjače.Jedina nelagoda je ta što se brod ,dok traje nevrijeme kreće privremeno izvan koridora ili u krug.Razlog je jednostavan,ovako veliki bordovi obzirom na svoju veličinu ne mogu biti u luci.Ona je tijesna za njih pa bi inercijom ,usljed udara vjetra,postojala mogućnost da se ošteti obala  i pristanište. No, to se rijetko dešava,ali bilo je i takvih slučajeva.Talasi sami po sebi ne predstavljaju veliki problem sve dok moćne mašine-motori rade punom parom. Doživio sam i preživio na Karibima talase od 17 metara. Bio sam na brodu „Amsterdam“ koji je Flag Ship kompanije Holland America. Normalno smo plovili i još učestvovali u spašavanju posade s nekog malog tankera kojem je zbog velikih talasa prijetilo potonuće, motori su mu otkazali ,a voda prelazila preko pramca  Naš brod je imao moćne stabilizatore koji ublažavaju udare talasa i putovanje čine ugodnijim i sigurnijim .Izgledalo je tragikomično,ljudi se bore za život,a putnici sa kruzera snimaju foto aparatima i video kamerama.Ipak sve se sretno završilo.

Nesreća i nezgoda ima, ali one su tek izuzetak u ovom izuzetno dobro organizovanom sistemu. Mada većina putnika misli da su valovi najopasniji ,vatra,ustvari požar je nešto što mornari i osoblje ne žele imati na svom brodu. To je neprijatelj br.1. No, plovio sam godinama i svjedočio veoma malom broju incidenata ove vrste. Svaki put efikasno su riješeni,a da putnici o tome uglavnom nisu ništa znali. Mislili su da se radi o vježbama koje su uobičajene i stvar dnevne rutine.

Svaki član posade osposobljen je za obavljanje najsloženijih sigurnosnih zadataka. Posebna briga pri tome odnosi se na one najslabije i nemoćne: invalide, djecu i starije osobe.Prije plovidbe svi prolaze kroz tzv Boat Drill koji je vježba za slučaj nezogde na moru. Svi znaju gdje im je mjesto u ovakvim situacijama, koji je broj čamca za spašavanje, ko je odgovoran za njihovu ličnu, a ko za kolektivnu bezbjednost… Ovi „mali“ čamci za spasavanje kapaciteta od 150 mjesta, posebna su  priča. Pokrivenog su tipa i opremljeni zalihama hrane i vode dovoljnim do prve S.O.S pomoći. Imaju solidan motor, pojaseve za spašavanje, signalizacijski i sistem veze, razne alate i oruđa. Veliki kruzeri  dobro su zaštićeni u svakom pogledu ,osim ako se uzurpiraju propisi i tehnička pravila kada može doći do žestoke kolizije, a to je zanemarivo ,rijetko. Posljednji takav slučaj je Costa Concordia koja je sobom, u plavu smrt povukla nekoliko desetina putnika i članova posade. Bilo je u ovoj tragediji loših poteza, o kojima će svoju riječ dati sud i stručnjaci, međutim primjenjene su i neke radnje koje su spriječile još veću tragediju. Nesreća broda Costa Concordia može se smatrati izolovanim slučajem iz koga svi trebaju izvući pouku jer ovo je sigurna industrija. Tokom 2011. ugošćeno je i prevezeno skoro 20 miliona putnika. Do 2014. se očekuje porast na 25 miliona. Svake godine  pojavi se 10-tak novih kruzera u lukama: ljepši od ljepšeg, moderniji od modernijeg, luksuziji od luksuznijeg i veći od najvećeg.

Postoji i egzistira veliki broj agencija širom razvijenog svijeta koje su striktno opredijeljene za ovaj vid turizma. To rade i same kompanije on-line bukiranjem. Malo boljom pretragom na Internetu može se uštedjeti i do nekoliko stotina dolara. Kada bukiramo put, dokopamo se luke, problemi na koje smo navikli počinju lagano isčezavati. Vaš prtljag vas čeka u sobi. Sobari i stjuardi su nečujni i skoro  nevidljivi. Dovoljno je da odete na malu šetnju po  brodskim dekovima/spratovima/ i mnogobrojnim objektima,  da na povratku zateknete kabinu, čistu i urednu, sa složenom posteljinom i svim drugima stvarima. Uz to, namirisanu i osvježenu…..i tako više puta na dan.Nije neobično naći na jastuku i najukusniju belgijsku čokoladnu bombonu.

Na brodu sve je cashless, bez direktnog plaćanja. Vaš broj sobe i magnetska kartica kojom se ona otvara, vaša su lična karta na putu. Ponešto prođe kroz tu karticu, kao npr. piće u baru ili restoranu, ostale usluge su u principu besplatne.Tu mislim na hranu koja je 24 sata dostupna na nekoliko utvrđenih mjesta,računajući čajeve visoke kvalitete,kafu iz automata ,mlijeko ,sokovi i sl. Zaista, na brodu se skoro ništa ne plaća osim extra usluga i želja koje se obračunavaju noć prije završetka putovanja i izmiruju na recepciji. Garancija je kreditna kartica ili bankovni, tj. putni čekovi. Šta se plaća dodatno? Za primjer uzimam ekskurzije i obilaske svega i svačega u luci u koju dolazite. Ima tu avionskih i helikopterskih tura do glečera, plivanja sa delfiniima i raznih posjeta muzejima gdje se plaćaju ulaznice. Postoje i walking tours-šetnje sa vodičima i uračunatim kartama i to je zaista prihvatljivo za svaki džep.Usluge SPA i salona za uljepšavanje takodje imaju svoje cijene Postoje i tematska putovanja sa NBA košarkašima, najboljim jazz muzičarima i bendovima i raznim drugim interesnim skupinama koja, istina, nešto malo više koštaju.

Najbitnije je da ne plaćate ono što je najljepše.

alaska gleceri

Primjer je Glacier Bay na Aljasci: plovite lagano i nečujno krajem koji je prebogat florom i faunom. Ne smijete biti glasni jer kitovi, delfini, orlovi i medvjedi žive tu u savršenom skladu. Ni slučajno neki otpadak hrane ne bi trebao završiti u okeanu, a i kažnjivo je jer se ne smije narušiti taj biser eko sistema. Vidite golim okom na par desetina metara ispred vas predivne glečere koji se utapaju lagano u hladnu vodu. To je dovoljno, nemate potrebu plaćati helikoper ili avion da biste dotaklli glečer ili uradili slike iz zraka. Sve to dobijete na brodu  sa palube  na kojoj vas u tom trenutku časte toplom supom od svježeg i najkvalitetnijeg divljeg lososa. Ovo je nešto što se jednom u životu proba, osim ako ste zaista u prilici da si takvo nešto priuštite svakodnevno. Uz to, može vam se desiti da sa ograde broda vidite ogromnu figuru kita koji iskače iz vode i delfine koji se igraju misleći da je brod dio njih.

Meni je bilo interesantno posmatrati glečere na Aljasci iz bazena sa toplom vodom, jacuzzia na otvorenom sa mnoštvom konobara koji jedva čekaju da ti ispune želju. Posebno je interesantno posjetiti pozorište koje je veličine kao sva naša pozorišta u Sarajevu zajedno i gledati komičare,  mjuzikle koji su iste sezone postavljeni na Brodway-u ili Vegasu, izvanredne gudačke kvartete pa i svjetske ture najboljih igrača pokera.

Mogao sam uvijek otići u veoma „uštirkanu“ dvoranu za večere – dining room, tj.  blagovanonica.To je  najveći je prostor na brodu, ali nisam često išao, više volim čisti zrak na nekom od osmatračkih deckova, sa tacnom punom čipsa i malih ribica. A i zašto bih oblačio taksedo,odijelo sa leptir mašnom, kad’ na ostalim prostorima nemate dress code. Ma ne trebate ga ni imati, ali red je prisustvovati “uparadjen” kada kapetan priređuje koktel dobrodošlice i svečanu večeru.Tada su svi dotjerani kao u fillmovima. Dilema može nastati: otići recimo, u bioskop ili kasino koji je duplo veći od “Coloseuma”. / kuća zabave igara na sreću u Sarajevu/. Nije loše ni zaspati na vrhu broda, sa gomilom deka na sebi i dočekati jutro i – poslugu sa čajem koji se miomirisno puši.Puno je toga što se na brodu može vidjeti. Većina puta se završi, a da ne vidite i ne upoznate pojedine dijelove broda; gdje se sprema hrana, fabriku vode koja dnevno pretvori tone morske u pitku vodu, mašinski odjel i još mnogo, mnogo toga.

Panamski Kanal

Postoji balans utisaka u odnosu na ono što vidite i dobijete na brodu i onoga što vidite u lukama i krajevima kroz koje prolazite.Moje iskustvo je nesvakidašnje,bio sam na Aljasci skoro stotinu puta,dotakao sve tačke na Karibima,prošao kroz Panamski Kanal 20-tak puta, penjao se po vulkanima u Nikaragvi i Koatarici i vodopadima,gledao piramide u Meksiku ,bio u neugodnim situacijama u Kolumbiji u želji da vidim rodnu kuću Gabriela Garsije Markesa u mjestu Kartagena.Vidio sam male ljude; Kuna indijance,koji su možda bili inspiracija za Guliverova putovanja u ostrvlju San Blas, izgubljenom  predvorju Južne Amerike izmedju Venecuele i Paname.Posjetio sam i Marquesas Islands za nas nepoznata mjesta na Pacifiku,ali mjesta gdje je živio i sahranjen ne samo Pol Gogen ,nego i Žak Brel.Oduševili su me Hawaii i podatak da na tim otocima ima 11 klimatskih zona pa i planina pod snijegom,a nalaze se blizu polutara.Npr. dva planisnka vrhunc iz jednog kulja lava u svim nijanslam crvene boje, drugi je okovan snijegom i ledom.To je samo mali dio onoga što je doživljeno i spremljeno na hard disk mojih sjećanja.Svaki slobodni trenutak koristio sam da nešto obidjem,vidim ,slikam.Bilo je uzbudljivo,o tome drugi put. Ipak jedno je sigurno, nasa zemlja je najljepsa ,a i more je jednako lijepe plave boje.Veliki brodovi  vec odavno se vide i na Jadranu.Klize necujno i sve ih je vise.

Vlada mišljenje da je Kruz industrija za bogatu klijentelu. Nekada su prostori broda bili podijeljeni na klase sa različitim nivoom usluga, no danas toga nema. Sve više se radi o  turizmu za običnog čovjeka srednje klasel.Dakle, iznio sam tek djelić informacija o cruise ship industriji. Najbolje od najboljih kompanije su  Carneval Cruises, Cunard Line, Princess Cruises, Holland America Cruises, Celebrity Cruises, Hapaq-Lloyd Cruises, Royal Caribbean, Norwegian Cruise Line, MSC Cruises, Costa Cruises,Seabourn itd  i sve one svakodnevno traže radnike i pozivaju putnike.

Poslova ima za sve vrste stručno osposobljenih , to znam, uvjerio sam se na ličnom primjeru. Posebno mlade ljude koji govore neki od stranih jezika rado primaju. Naša mladost je dobra, pametna i zdrava, a to su uz striktno poštovanje pravila glavni kriteriji. Ostalo se nadogradi radom i iskustvom, ali i osposobljavanjem u organizaciji kompanija za sve one koji su zainteresovani. Uslovi i način rada su teški, ne zato što to neko hoće ili štedi na radnicima, nego zato što je to uslužna industrija u kojoj se mora raditi i ponašati po utvrđenim kodeksima. Radni dan je dug onoliko koliko je potrebno,nekada  i po 12 sati. Putnika je mnogo, a posluge nedovoljno, znatno manje nego na istim poslovima na obali. Mogućnost zapošljavanja je izvjesna u skladu sa znanjem koje se  nudi ,a ovisi o klasičnoj punudi i naročito   potražnji.Većina ugovora ostvaruje se preko specijaliziranih agencija,ali mnoge kao predujam za usluge radnih viza i ostlih usluga traže svotu novca koja ponekada nije mala.Ukoliko želite svoju karijeru na duže staze graditi u nekoj od kompanija ,najbolje je njih kontaktirati direktno preko web portala i naravno biti uporan.Sezonski ugovori su atraktivni,ipak nemojte biti sigurni da će biti dovoljno vremena da obilazite svijet i mnogo vidite,a malo radite.Dinamika putovanja je da se uglavnom putuje noću ,a danju je nova luka .Nećete uvijek biti u prilici da je razgledate ,pored redovnih zadataka,brod je privezan za dok tj.stoji ali masa poslova se za to vrijemeobavlja.Dok su putnici na razgledanju grada ili turama na brodu sve “vri” od aktivnosti.Pored toga  postoje i dežurstva .Svaki Crew Member ima i mornarska zaduženja na raznim dežurstvima. Dobra zarada je moguća i zavisi direktno od vašeg znanja i obrazovanja.  Često su te cifre malo „naduvane“. Posavjetujte se ,ako možete sa nekom osobom koja je već radila u ovoj industriji,mnogo će vam to vrijediti bar za prvi put….postoji mnogo nepredvidjenih situacija i zamki.Njih možete izbjeći ako savjesno radite i korektno se odnosite prema putnicima i kolegama na poslu.Ne zaboravite to je radna sredina sa preko 30 nacionalnosti,svih rasa i boja kože, jednakih u pravima i obavezama.

Sretan vam put i mirno more, bilo kao turistima ili radnicima,oba iskustva su fenomenalna i nezaboravna.

Ako vas nešto više zanima, kontaktirajte me na e-mail cruiseshipconsult.ba@gmail.com  valjda će biti vremena da vam se javim i objasnim iz prve ruke ono što vas u ovoj oblasti interesuje,a  u tekstu nije dovoljno objašnjeno se javim i objasnim iz prve ruke ono što vas u ovoj oblasti interesuje,a  u tekstu nije dovoljno objašnjeno.

maj 2016 napisao Ljubo Pavlović

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

About mirzahasanefendic

Née en Bosnie-Herzégovine, dans la vile de Sarajevo, Mirza hasanefendic eu une brillante carrière d'ingénieur, journaliste, écrivain et merveilleux père de famille...
This entry was posted in Uncategorized. Bookmark the permalink.

Comments are closed.