PANAMSKI KANAL…..(iz ”sveske” svjetskog hodoljupca Ljube Pavlovića. I priča)

piše Ljubo Pavlović

FELJTON U KOME SJEĆANJA NE BLIJEDE PIŠE LJUBO PAVLOVIĆ
PANAMSKI KANAL
ŽILA KUCAVICA SVJETSKE TRGOVINE, MODERNO ČUDO NAUKE I TEHNIKE, NA ČIJOJ JE GRADNJI ŽIVOT IZGUBILO OKO 25 HILJADA LJUDI. ŠTA VEŽE GRADITELJA AJFELOVOG TORNJA, POLA GOGENA I PROJEKTANTA SUECKOG KANALA SA PANAMSKIM ? DA LI JE NA POMOLU NOVI U NIKARAGVI ?!!!

ljubo2

 

Da bi se pristupilo putopisu o Karibima treba krenuti od ulazne tj. izlazne tačke čije ime je, naravno Panamski kanal. Imao sama sreću 14 puta ploviti u oba pravca, prema Pacifiku ili Atlantiku. Svejedno, oba pristupna puta puna obiluju i “viškom” divlje ljepote. Ovaj prolaz ujedno dijeli Sjevernu od Južne Amerike. Mnogi do sada, kao i ja sam, mogli su na razne načine vidjeti fragmente pojedinih tehničkih dostignuća ugradjenih u ovo čudo nauke i tehnike: tokom školovanja, putem slika, video zapisa , dokumentarnih filmova i naravno , kroz priče mornara i putnika. Medjutim plovidba kroz njega koja traje skoro cijeli dan, od idealnih 8 do 12 h, /ovisno o uslovima i trenutnoj plovnoj prohodnosti i situaciji /, daje potpuniji utisak. O biseru čovjekove mogućnosti i genijalne kreacije napisano je desetine knjiga, ali niti jedna stranica ne opisuje ushićenje i zadovoljstvo putnika ili reakciju na ono što vide i osjećaju prolazeći ovim nesvakidašnjim putem. To je ustvari istinski “Reality Show”,/ bez namjere da ga poredim sa nekim prizemnijim programima koji se tako ili sllično zovu/.
Čista priroda.

ljubo1
Rado bih ga nazvao morskim putem, ali u središnjem dijelu plovi se kroz dva prirodna jezera i jednim vještačkim. Teško je cijeli dan provesti na palubi izloženoj suncu, vlazi i teškom zraku da bi , ako je moguće, vidio sve.Klima je tropska pa mnogi posmatraju kroz velika stakla unutar broda, uživajući u vidiku i klima uredjajima . Geografska pozicija, močavare koja vas prate skoro cijelim putem, temperatura i još neki faktori, ne daju vam mogućnost ni disanja kako ste navikli. Vreli zrak možete udahnuti do pola, nakon toga dalje ne ide. Nešto vas presječe u prsima. Sparina i visoke temperature uz veliku količinu vlage, tvore klimu na koju nismo navikli. Pretežno domaća populacija kao i veliki broj stranih stručnjaka, upravljaju složenom operacijom i kontrolom tehnologije. Naviknuti na ovu situaciju kreću se brzo i spretno obavljajući redovne poslove. Kanal mora biti plovan 24 sata, bukvalno prohodan dan i noć. Teško možete vidjeti sve što se nalazi na tom putu. Dešava se da imate različite krajolike i dogadjanja u isto vrijeme, ovisno na kojoj ste strani broda. Dilema je, uživati u prelijepoj prirodi ili gledati tehnološka čuda ugradjena u mašineriju. Ona pokreće sistem podizanja, ne samo broda, nego i velikih brana-ustava, koje se pred vašim očima pune i prazne … i tako nekoliko puta. Na prvoj plovidbi kanalom, desilo se nešto nevjerovatno. Htio sam vdijeti koliko je brod udaljen od komore u koju ulazi. Pažnju mi je skrenulo veliko drveno deblo za koje sam vjerovao da je došlo iz prašume. Nisam mogao vjerovati da se našlo na mjestu skupe opreme koja se može oštetiti. Tek kada se „deblo“ počelo mrdati shvatio sam da je krokodil koji takodje pažljivo posmatra, iz samo njemu poznatih razloga. Predpostavljam tražio je hranu ili bio ljut što mu se ulazi u “teritoriju”. Izgubio sam dragocijeni sat upijanja okolne ljepote gledajući šta će uraditi gmaz. Ništa, napravio je krug i vratio se u džunglu iz koje je došao.

ljubo7

Dodaću nekoliko podataka da bi se lakše shvatio prolazak kroz Panamski Kanal. Od samog ulaska u zonu Kanala / mjesto Colon sa atlantske strane , Balboa sa pacifučke/ , brodom ne upravlja kapetan, nego domaći pilot koji zna kako to učiniti bez problema. Sam po sebi sistem je logičan, ali ne i jednostavan kao što se čini na prvi pogled. Postoje mehanizmi koja se ne vidi golim okom jer su pod vodom ili zemljom. Promet se odvija stalno u oba pravca, prvo nivoom mora do momenta kada se dublje ulazi u kopno tj. na veću nadmosrku visinu. Brod ulazi u komoru, diže do prvog jezera kojim dalje plovi, pa drugog i tako dalje, a onda na isti način spušta do tačke nivoa okeana. Prostim jezikom brod mora ući u komoru koja se zove Lock Chamber široku 33,5 i dugu 305 metara. Ukoliko je širi ili duži ne može proći ovim putem,/Panamax standard/, medjutim neke kompanije počele su graditi brodove pri čemu se poštuju gabariti , ali na uštrb dužine idu gradnjom u visinu. Kada sam krajem vijeka krenuo na putovanja sa Cruise Ship Industry, brodovi su imali otprilike 5-6 spratova ne računajući one ispod vode. Danas skoro da možemo govoriti o “neboderima”. Ovom rutom štedi se nekih 20. hiljada kilometara, kako se nebi išlo zaobilaznim pravcem. Nije ušteda samo na putu, nego u vremenu i brzini, gorivu, održavanju, ishrani putnika i članova posade itd. Ovi podaci možda malo zamaraju, pa se vraćam na opis rada brana i komora. Brod ulazi ugašenih motora ili na “leru”kako mi kažemo. Razlog tome su snažne elise koje bi na tako uskom prostoru uništile sve čega se dotaknu. To se radi na principu pažljivo zatgnutih čeličnih konopaca koje vuku male lokomotive. Male, ali izuzetno jake, pažljivo rasporedjene po desetak na obe strane broda, koji polako vuku da se nebi pomjerao untar komore. Možete zamisliti kada bi se brod veilike tonaže počeo pomjerati unutar prostora, ta inercija nije poželjna ni kod pristajanja u luke. Nama se desilo nešto slično na brodu “Amsterdam” kompanije Holland America. Signalizirano je uplitanje nekog kabla, koji smo negdje usput pokupili. Po izlazsku iz oficijelne zone ,utvrdjeno je da na pomoćnoj elisi nedostaju dva pera. Kvar smo otklonili u Kostarici uz pomoć ronilaca. Rijetko se dešava, srećom ovaj put nije bilo posljedica. Moram istaći posadu ove kompanije, zaista vrijedno i ozbiljno radi svoj posao. Bez obzira na satelitsko vodjenje, elektroniku i sva usavršavanja, u konačnici čovjek ili više njih,upravljaju raspoloživom tehnikom i oni su odgovorni .

ljubo8

Brod koji se podigao sa jednog nivoa na drugi. Obrnuta je procedura pri spuštanju.
Komore se pune i prazne za transport brodova na više ili niže. Voda kojom se pune nije više morska već slatkovodna . To se čini posebnim sistemom kanala i razgranate mreže tunela, kojima se dovode velike količine vode iz jezera. Najveće jezero Gatun vještačko je, a razlog njegovog formiranja je izbjegavanjae velikih iskopavanja i mogućih odrona zemlje, duž plovnog puta kanala. Kažu da je taj sistem u totalu duži od svih podzemnih linija metroa u Njujorku. Postavlja se pitanje zašto ne slana voda ? Zbog soli koja lagano nagriza metal. Što se tiče voda iz jezera, neiscrpne su i dolaze rjekama iz prašuma Paname, neprestano dotičući kao i svugdje u tropskom području. Jedna od njih poseban je fenomen, uliva se preko svojih rukavaca u oba okeana. Samo tu i nigdje više na svijetu. 2006-te godine kada sam zadnji put plovio Kanalom, otpočela je priprema za veliku operaciju povećanja gabarita za prijem većih brodova , sada već,nove klase “New Panmax Standards”. Ovo je bitno za plovila koja su šira, duža i sa većom tonažom. Postoji šala koja kaže da je Kanal i pored unapredjenja mali u odnosu na brodove velikih gabarita koji na sebi nose hiljade kontejnera. Kroz dekade, kao perpetum mobile, vrši se unapredjenja tenologije. Uvode se korisne novine, zamjenjuju postrojenja brana sa bezbroj većih i manjih detalja, posao koji ide u nedogled. Za pisanje o Panamskom Kanlu nije dovoljan feljton , nego nekolicina knjiga. Ko god je vidio ovaj mega sistem, svjestan je da se radi o jednom od svjetskih čuda Nove Ere.

ljubo6

Male radilice neumorno rade dan i noć, čuvajući od oštećena brodove i komore duž Kanala.
Statistički 40 brodova u prosjeku prodje dnevno ,a oko 14 hiljada godinšnje, sa teretom od preko 200 miliona tona.

ljubo4ljubo3

Grafičkii prikaz prolaza kroz Panamski Kanal sa nazivima komora sa branama. /zvanična brošura kompanije/

Slike sa prospekta Kanala .Prazna i puna komora. Prolazak četiri broda u isto vrijeme.

Nije mi namjera da vas dublje uvodim u detalje cijelog projekta , reference, cijene koštanja i svega što se veže uz gradnju ovog mega projekta.Tu je utkano je znanje najboljih medjunarodnih stručnajaka. Ipak navešću neke istorijske podatake, bez kojih bi putopis koji pišem bio siromašan.
Ideja o izgradnji prolaza izmedju dva velika okeana , potekla je u 15 vijeku. Moreplovac i istraživač Vasco Nunez de Balboa 1513 godine, prvi je otkrio tanki dio Panamske prevlake koji dijeli Atlantik od Pacifika. Njegove zasluge priznate su u Panami, pa se po njegovom imenu zove jedinca zvanične valute Paname, zatim ulaz u Kanal sa pacifučke strane ili bolje reći dio Panama City-a takodje nosi ime Balboa. Činjenica koju nisam znao, da je evropski suveren Španski kralj, Karlo Veliki /Charles V, the Holy Roman emperor/ 1534 godine, tražio z od tadašnjih stručanjaka podatke koji bi pomogli u gradnji i prokopavanju prolaza koji bi spojio plovne i trgovačke interese. Balboa je vjerovatno imao uticaj za tu ideju. Hvale vrijedan pokušaj nije uspio, usljed nedovoljnog tehničkog nivoa i nemogućnosti gradnje u tom periodu. Njegova lucidnost i vizionarski um, nekoliko vijekova docnije, doprinijeli su realizaciji ove briljantne ideje. Krajem 19 vijeka SAD i Francuska počinju razmišljati o projektu koji bi to omogućio. Dva su velika razloga: svjetska trgovina i vojni inetres. Prve radove započeli su 1881 godine Francuzi na “krilima” uspjeha bivšeg diplomate Ferdinanda De Lessepsa, koji je uspješni realizator gradnje Suetskog Kanala. Njegov savjetnik i projektant za tzv “locks”bio je poznati tvorac Ajfelove kule , Gustave Eiffel, te još mnogo bitnih i stručnih ljudi. Medju njima našao se i čuveni francuski slikar i avanturista Paul Gaugain. Boravio je neko vrijeme medju ljudima tokom radova, ali očito nije našao sebe u ovom paklenom grotlu. Otpušten je nakon dvije sedmice. Na Tahitiju je sigruno bilo bolje, o tome ću pisati kada dodjem do tog naslova. Pitao sam predavača koliko je tačna informacija o poznatom impresioisti? Odgovorio je potvrdno i dodao : “ne pišem biografije, ali definitvno nije mu se dopadala klima”. Taj čudesni slikar i svestrani čovjek, u jednoj fazi života odmaknuo se od mondenog društva. Bio je bankar, sručnjak za berzanska ulaganja i još mnogo toga. Jednostavno se povukao i počeo intenzivnije slikati. Onako usput mačem je odsjekao uho drugu s kojim je bio nerazdvojan, sitnica, osim što se isti zvao Van Gog. Slikari su bili, rekao bi pjesnik, a ne buržoazija koju nisu voljeli.
Francuski pokušaj prokopavanja nije uspio radi nemogućih uslova i pogrešnog načina rada. Naime u Sueskom Kanalu radilo se u nivou mora, uklanjao pijesak i uredjivale obale. Na potezu Paname, gdje su Francuzi odlučili započeti radove, išlo se direktno na kopanje u nivou mora, duž cijele zemlje sve do Pacifika. Pokušaj je završio kao nemoguća misija, prije svega radi tropskih kiša, vlage, odrona i potrebe ogromnih iskopa zemlje i učestlih klizišta .Veliki “zalogaj” i obim posla koji je se na takav način, bez ozbiljnijih priprema, nije mogao završtiti. Radovi su prekinuti u trenutku kada su otkrivene malverzacije, loše vodjenje poslova i ogromni gubitci za ono vrijeme. Eiffel se penzionisao i posvetio naučnom radu, De Lesseps,njegov sin i mnogi saradnici osudjeni su na kazne zatvora. Kazna im je poslije ukinuta, Sve je utihnulo, ali ostale su velike posljedice. Oko 25 hiljada radnika izgubilo je živote na ovom projektu. Nezdravi klimatski uslovi i vlažne prašume pogodovali su “invaziji” komaraca i epidemijama Žute groznice i Malarije.Tada se nije znalo da su komarci prenosnici. Kada se tom broju dodaju žrtve tokom radova koje su izvodile SAD , a to je oko 5 hiljada radnika. Konačan broj daje cifru od preko 27 hiljada stradalih do momenta konačng završetka radova i otvorenja Panamskog Kanala 1913 godine.Stoji činjenica da su kroz poduzete tehničke i higijensko- sanitetske mjere stručnjaci iz SAD znatno smanjili smrtnost radnika na poslovima u Kanalu.
Politička kretanja kroz istoriju, kolonijalna osvajanja, potraga za zlatom, prestiž i neke loše ljudske osobine, vijekovima su nagrdile ovaj prostor čija ljepota zaista ostavlja bez daha. Prolazak kanalom otkriva tek djelić Paname, a susjedna Kolumbija sa kojom graniči kao i Kostarika spadaju u nevjerovatne ekološke sredine u kojima priroda daje stanište mnoštvu različitih organizama. Što se biljaka i životinja tiče, generalno rečeno , prostor Centralne Amerike sigurno je najveća svjetska riznica flore i faune. Kada se dodaju prirodne ljepote i geografski položaj, onda nije čudo zašto je ovo područje imalo tako turbulentnu istoriju. Geostrateška pozicija neodoljivo me podsjeća na Balkan, sve ostalo je drugačije. U jednoj rečenici navešću ko je sve vladao i kontrolisao ovaj prostor: Španija, Francuska, Kolumbija i SAD.
Još tokom Francuske gradnje kanala, Panama se nalazila u državnom savezu sa Kolumbijom. U tom periodu Francuzi su lagano “dizali ruke” od gradnje kanala. Već 1890 godine inžinjer Varille /Philippe-Jean Bunau-Varilla/ počinje lobirati u SAD za investiranje u dalje radove kako bi se nastavila gradnja. U tom periodu Amerikanci su bili zagrijani za gradnju Kanala u Nikragvi jer za to su postojali mnogo bolje procjene i uslovi.Medjutim bilo je otpora u smislu da radove ne treba započinjati na prostoru gdje ima vulkana, konkretnije na jezeru Nikaragva. Tako se od ove ideje odustalo. Dalji tok zbivanja doveo je do konačnog rješenja. SAD su napravile sporazume sa više strana . Interesantno i taj dogovor se zvao Varilla Treaty: prvo sa Francuskom za ustupanje svih do tada uradjenih poslova u projektu Panamskog Kanala, uz nadoknadu od 40 miliona $, zatim sa Panamom kojoj je garantovana neka vrsta nezavisnost i kompenzacija od 10 miliona $. Dogovor nisu htjele potpisati vlasti Kolumbije što je u konačnici vodilo proglašenju nezavisnosti Paname 1902 godine. Radovi su nastavljeni punom parom i Panamski Kanal svečano je otvoren i pušten je u promet 15 avgusta 1914 godine , dvije godine prije predvidjenog roka. Bilo je još trzavica sa Panamskom vladom, medjutim posebnim ugovorm Kanal je 1999 godine predat na upravljanje neprofitnoj organizaciji sturčnjaka iz cijelog svijeta i u sklopu je Republike Paname. Te godine i moja malenkost prošla je prvi put kroz prolaz koji spaja prostor dva okeana , Atlanstskog i Pacifičkog.

ljubo5

Autor putopisa, već naviknut na klimatske zone u većem dijelu svijeta.
Na kraju dobili smo “sedmo svjetsko čudo” dugo očekivano, Kanal dugačak 81,5 km. širok od 91,5 do 350 metara i sa dubinom od 14 metara. Cijene za brodove koji se odluče iči ovim pravcem ovise od gabarita , težine tovara ili broja putnika. Jedan avanturist platio je 1 dolar da bi preplivao kanal, a neki su “rebnuti” i do pola miliona. Rekao sam da je bord direktora u neprofitnoj organizaciji i milijarde koje se dobiju naplatom takse za prolaz, prvo idu u za održavanje svih postrojenja i njihovo usavršavanje, a dobar iznos ostaje vladi Paname. SAD kao zemlja koja je izdvojila najviše sredstava Kanal je ustupila bez naknade, ali i dalje ima odredjene beneficije kod prolaza kao i mogućnost značajnih prijdloga.
Ako ste brzi možete se u jednom danu kupati u dva okeana, atlantskom okeanu prije podne, a onda uz pomoć panamske željeznice ili auto puta, stići na kupanje i zalazak sunca na Pacifiku. Izbor je na vama, ako vam taj put predstavlja izazov. Vrijedi probati.
Još nisam došao do kraja priče, ima nešto novijeg datuma. Već duže vremena šuška se o gradnji prolaza na novj lokaciji , Panamski Kanal postaje tijesan za narasle potrebe svjetske privrede i trgovine. Nikaragva nije zaboravljena. Sva ispitivanja i studije daju za pravo da će se to i desiti. Glavni zainteresovani igrač na ovom polju je naravno Kina i nekoliko velikih azijskih zemalja. Kada su oni tu onda i Rusi gledaju šta se zbiva. Šuška se šuška, ali ja o tome neću vjerovatno pisati. Panama je još uvijek najbolji izbor, ako ništa i Van Halen ima svoj opus sa istim imenom, slušaš njegovu muziku il’ na pacifičkoj il’ atlantskoj plaži, uživaš u moru i nevjerovatnim plažama. Koga briga, sve je to R&R.
Tekst i slike Ljubo P.

About mirzahasanefendic

Née en Bosnie-Herzégovine, dans la vile de Sarajevo, Mirza hasanefendic eu une brillante carrière d'ingénieur, journaliste, écrivain et merveilleux père de famille...
This entry was posted in Uncategorized. Bookmark the permalink.

Comments are closed.