GAY PRIDE I BALKANSKI ”DUGOPRSTIĆI”

PAVLE PAVLOVIĆ

GAY PRIDE I BALKANSKI ”DUGOPRSTIĆI”

preuzeto regional ekspres.hr

Posljednje izdanje najpoznatijeg gay pride u svijetu privuklo je na amsterdamske kanale gotovo 800 tisuća posjetitelja. Rekord dostojan punoljetstva parade, kojom jedna populacija osvaja sve više slobode i ravnopravnosti. Doprinos velikoj fešti demokracije i kolora dala su i vrijedna balkanska braća Rumunji. Iskazali su svoju uvježbanost, pripremljenost za brzi tok života Europske unije u koju su uskočili nekoliko godina prije Hrvatske. Oborili su normu i u kratkom vremenu obradili džepove stotina zanesenih ljudi. Srećom, isto tako ubrzano, radio je i specijalni tim policije najvećeg grada Nizozemske. Na djelu je ulovljeno 46 dugoprstića, od kojih su, zamislite, 43 bili Rumunji. Tako su se, ne samo u Niskoj zemlji, veterani EU uvjerili koliko su dobrog učinili sami sebi proširenjem najveće ekonomske zajednice Starog kontinenta.

Slična “oduševljenja” stižu i iz Njemačke, Belgije, Danske… Velika Britanija, pak, sa strahom odbrojava još ovih nekoliko mjeseci 2013. godine. Od 1. siječnja naredne godine prestaje da važi sedam godina duga zabrana za zapošljavanje žitelja Bugarske i Rumunjske u najbogatijim državama EU. Mnogi već predviđaju pravi kaos na tržištu rada što će neminovno oboriti vrijednost nadnica. Posebno su uplašeni sindikati, dok poslodavci, za sada još skriveno, trljaju ruke.

Nego, vratimo se mi rumunjskim džeparošima. Većina njih je odmah puštena, dok je pet, šest dobilo nekoliko tjedana boravka iza brave. Društva nenaviknuta na eksploziju sitnog kriminala ovakve vrste pokazuju nespremnost svog kaznenog sustava. Recimo, ako nekog provalnika ulove u seriji krađa, u NL ga mogu osuditi samo za tri u nizu. Ostale iznad tog broja se, po zaista čudnom zakonu, ne pikaju. Zato su, dakako, sankcije blage, a i zatvori su kao hoteli sa tri ili četiri zvjezdice prema trenutačnoj situaciji u zemljama iz kojih su dugoprstići navalili.

Zbog snalažljivih susjeda s Balkana, koji su prije nas kročili u EU, sada i Hrvatska, ni kriva ni dužna, dobija pljuske. Svako malo, kao usput, pitaju me ovdašnji prijatelji kako je s kriminalom u Lijepoj našoj? Žale se da su se s teškom mukom riješili Joce Amsterdama, Arkana i cijele ekipe ondašnjih jugo-razbojnika, predvođenih, uglavnom, bosovima podzemlja iz Beograda. I kada su ovdje već pomislili da su balkanski prijestupnici prošlost, kriminalna pošast iz Rumunjske i Bugarske razbila je kratkotrajne zablude.

Javnost je posebno uzbuđena najnovijim vijestima o prvim rezultatima isljeđivanja nakon velike krađe umjetnina iz jednog roterdamskog muzeja, teške stotine milijuna eura. Banda vrhunskih rumunjskih provalnika uspjela je iz maksimalno čuvanog objekta ukrasti desetak slika najvećih majstora kičice. Djela su potom prokrijumčarili do Temišvara. Međutim, u strahu da će biti otkriveni pokušali su se na brzinu riješiti plijena i dokaza. Majka jednog od provalnika tako je spalila nekoliko basnoslovno vrijednih umjetničkih radova. Najveći eksperti svijeta za slikarstvo sada po tragovima u pepelu pokušavaju odgonetnuti koja su remek djela zauvijek uništena.

Upravo zbog ovoga treba razumjeti koliko je odjeka imao i nedavni masovni ulov praznitelja džepova na amsterdamskim kanalima. To za Nizozemce više nije samo sitni kriminal, nego organizirani udar na sigurnost jedne zemlje. Zvanični Haag, uz pomoć Berlina i Bruxellesa tražiti će pooštravanje kaznene politike na razini cijele EU. Zamišljeno je da se i vlade pojedinih zemalja počnu sankcionirati ako budu vodile neučinkovitu borbu protiv izvoznih prijestupnika zakona.

Inače, dok ovo pišem pade mi na um nekoliko scena iz dobrog filma „Praznik u Sarajevu” pokojnog prijatelja Benjamina Filipovića. To je storija o kriminalcima kao sto su ti Rumunji. Oni kradu samo vani, u inozemstvu. Doma su ugledni građani sa uspješnim biznisima u inozemstvu. Poznavao sam nekoliko tako uspješnih momaka. Bili su uglavnom stacionirani u belgijskom gradu Liegu, odakle su krstarili po državama i kućama okolnih zemalja. Znalački su odabrali poziciju, iz Liega su najbogatije države veoma blizu. Za čas za skoknuti na provalu, dvije.

Iako je Hrvatska, što se bezviznih putovanja tiče, već dugo u Europi, pogled na nju je, ipak, drukčiji od 1. srpnja. Pomno se prati sve – od turizma, gospodarstva i politike, do kriminala. Pozornost je posebno povećana nakon bijega još jednog člana “Pink pantera”, zloglasnih lovaca na juvelirske radnje, iz dobro čuvanog zatvora u Švicarskoj i velike krađe dragulja na francuskoj Azurnoj obali. Masnim se slovima podvlači da su ti najopasniji svjetski kriminalci uglavnom s Balkana, da među njima ima i Srba i Hrvata.

I upravo dok završavam ovaj tekst, slika o nama balkancima poprima još tamnije boje. U živi program jedne nizozemske radio stanice javlja se ogorčena starija slušateljica, koja kazuje kako je opljačkana na parkiralištu na brzoj cesti Zagreb-Split. Poslije nje reagiraju još neki što iznose slična iskustva sa plaža u Istri i Dalmaciji. Iako su ovdašnji mediji puni sličnih informacija iz turističkih područja Španjolske, Italije i Francuske, voditelj, kao, polušaljivo zaključuje – Čuvajte se Hrvatske i ona je na Balkanu.

 

 

About mirzahasanefendic

Née en Bosnie-Herzégovine, dans la vile de Sarajevo, Mirza hasanefendic eu une brillante carrière d'ingénieur, journaliste, écrivain et merveilleux père de famille...
This entry was posted in Uncategorized. Bookmark the permalink.

Leave a Reply